Koprivnjača (urtikarija) – slike, uzroci i lečenje
Koprivnjača (urtikarija) je osip koji izgleda kao da ste se očešali o koprivu: na koži se naglo pojave izdignute promene koje jako svrbe, a zatim se povuku bez traga. Stručno se zovu urtike. Nastaju kada ćelije u koži, mastociti, oslobode histamin. Uz urtike može da se javi i dublji otok, angioedem.
Koprivnjača je česta: bar jednu epizodu tokom života ima otprilike svaka peta osoba. Kod većine prođe za nekoliko dana. Kod manjeg broja ljudi vraća se nedeljama i mesecima, i tada je potreban plan lečenja sa dermatologom.
Kako izgleda · Vrste · Od stresa · Kod dece · Kada hitno · Lečenje
Sama koprivnjača najčešće nije opasna. Opasno je kada uz osip oteknu usne, jezik ili grlo ili kada se teško diše: tada se odmah zove hitna pomoć (194).
| Šta je | osip sa izdignutim promenama (urtikama) koje svrbe i sele se po telu |
|---|---|
| Koliko traje jedna promena | od nekoliko minuta do najviše 24 sata |
| Akutna i hronična | akutna traje kraće od šest nedelja, hronična šest nedelja ili duže |
| Da li je zarazna | ne |
| Ko leči | dermatolog; kada treba ispitati alergiju, i alergolog |
| Pregled u Imedicu | dermatološki pregled 5.000 RSD |
| Kada hitno | otok usana, jezika ili grla, otežano disanje, nesvestica |
Kako izgleda koprivnjača
Urtike su izdignute, jasno ograničene promene, blede ili boje kože u sredini, sa crvenilom oko njih. Mogu biti velike nekoliko milimetara ili nekoliko centimetara, okrugle, prstenaste ili nepravilne kao mapa, a često se spajaju u veće ploče. Osim što svrbe, mogu da peku i žare. Na tamnijoj koži crvenilo se slabije vidi.
Ilustrativna fotografija.
Najvažnija osobina koprivnjače je da se promene sele. Jedna urtika traje od nekoliko minuta do nekoliko sati i za najviše 24 sata nestane, dok se nove pojavljuju na drugom mestu. Zato se često desi da do pregleda na koži nema ničega. Fotografišite osip telefonom dok traje i pokažite slike lekaru.
Koprivnjača može da se javi bilo gde na telu, na jednom mestu ili po celoj koži.
Ilustrativna fotografija.
Koprivnjača na licu i otok usana i kapaka (angioedem)
Angioedem je otok dubljih slojeva kože i sluzokože. Najčešće zahvata kapke i usne, zatim šake, stopala i polne organe, a može da zahvati i jezik i grlo. Javlja se zajedno sa koprivnjačom ili samostalno. Kod dece sa akutnom koprivnjačom prati je u oko 40% slučajeva.
Otok bez urtika može biti posledica lekova za pritisak iz grupe ACE inhibitora, a postoji i nasledni angioedem, koji je posebna bolest i leči se drugačije. Otok jezika ili grla je hitno stanje.
Ilustrativna fotografija, model.
Zašto nastaje koprivnjača
Okidač pokrene mastocite u koži da oslobode histamin i druge materije. Sitni krvni sudovi tada propuste tečnost u okolno tkivo i nastaje otok koji svrbi.
Kod akutne koprivnjače najčešći okidači su infekcije, pre svega virusne, zatim hrana (mleko, jaja, kikiriki, školjke i rakovi), lekovi (antibiotici, aspirin i drugi lekovi protiv bolova), ubodi insekata i lateks. Hrana obično izazove osip u roku od sat vremena posle jela. U otprilike polovini slučajeva akutne koprivnjače okidač se ne pronađe.
Kod hronične spontane koprivnjače spoljašnji uzrok se obično ne nalazi. Verovatan mehanizam je autoimunski: organizam stvara antitela koja sama aktiviraju mastocite. Češća je kod osoba sa autoimunskim bolestima, na primer bolestima štitne žlezde. Oko polovine ljudi sa hroničnom koprivnjačom nikada ne sazna šta je pokreće, ali lečenje deluje i tada.
Akutna i hronična koprivnjača: koliko traje
Akutna koprivnjača traje kraće od šest nedelja, a najčešće prođe za nekoliko sati ili dana. Može da se ponovi.
O hroničnoj koprivnjači govorimo kada se urtike javljaju svakog ili skoro svakog dana šest nedelja ili duže. Deli se na spontanu, kojoj se uzrok najčešće ne nađe (idiopatska urtikarija), i inducibilnu, koju izaziva određeni fizički nadražaj. Hroničnu spontanu urtikariju ima 0,5 do 2% ljudi.
Hronična koprivnjača ne traje doveka. Kod otprilike polovine obolelih povuče se za 6 do 12 meseci, a posle dve godine urtike bar dva puta nedeljno i dalje ima oko 15% ljudi. Za to vreme remeti svakodnevni život, posao i školu, pa je cilj lečenja da koža bude mirna dok bolest ne prođe.
Vrste koprivnjače sa poznatim okidačem
Kod jednog dela ljudi urtike izaziva tačno određen nadražaj: grebanje, hladnoća, znojenje, pritisak ili sunce. To je inducibilna koprivnjača.
| Vrsta | Šta je izaziva | Važno da znate |
|---|---|---|
| Dermografizam („pisanje po koži“) | češanje i trljanje kože, tesna odeća, brisanje peškirom posle tuširanja | urtike prate liniju po kojoj je koža grebana |
| Koprivnjača na hladnoću (zimska koprivnjača) | hladan vazduh, hladna voda, led | javlja se 2 do 5 minuta posle izlaganja i traje sat-dva; plivanje u hladnoj vodi je najčešći uzrok teških reakcija |
| Holinergijska urtikarija | znojenje pri naporu, uzbuđenje i emotivni stres, vruć tuš | javlja se brzo i traje 30 do 60 minuta |
| Koprivnjača od pritiska | dugotrajan pritisak: teška torba, pojas u automobilu | otok se javlja tek posle nekoliko sati |
| Solarna urtikarija (koprivnjača od sunca) | sunce, najčešće na koži koja je inače pokrivena | može da liči na opekotinu od sunca |
| Kontaktna urtikarija | dodir sa koprivom, lateksom, hranom ili kozmetikom | promene su samo na mestu dodira |
| Toplotna, akvagena i vibraciona | toplota, voda bilo koje temperature, vibracije | akvagena i vibraciona su veoma retke |
Kod ovih oblika urtike se obično jave oko pet minuta posle nadražaja i traju od nekoliko minuta do sat vremena. Ima ih oko 0,5% ljudi, a mogu da postoje zajedno sa spontanom koprivnjačom.
Foto: Mysid, Wikimedia Commons, javno vlasništvo
Dijagnoza se potvrđuje izazivanjem reakcije: kod dermografizma grebanjem kože, a kod koprivnjače na hladnoću kockom leda koja se drži na podlaktici do pet minuta. Ko ima koprivnjaču na hladnoću ne treba da pliva bez nadzora.
Koprivnjača od stresa
Stres može da pokrene koprivnjaču. Britanska zdravstvena služba emotivni stres navodi među okidačima, zajedno sa toplotom i znojenjem pri naporu. Tipičan primer je holinergijska urtikarija, kod koje se urtike jave kada se telo zagreje i oznoji, bilo od treninga, bilo od uzbuđenja.
Veza ide i u drugom pravcu: hronična koprivnjača remeti san i može da dovede do anksioznosti i potištenosti.
Ono što ljudi zovu „osip od stresa“ nije uvek koprivnjača. Ako promene stoje na istom mestu danima, ljušte se ili vlaže, verovatnije je reč o ekcemu ili atopijskom dermatitisu, a to se razlikuje na pregledu.
Pomaže lečenje same koprivnjače i sve što vama smanjuje napetost. Američka akademija za dermatologiju pominje fizičku aktivnost, meditaciju i vežbe svesne pažnje.
Koprivnjača kod dece i beba
Koprivnjača je kod dece česta: bar jednu epizodu ima oko 15% dece mlađe od deset godina. Gotovo uvek je akutna, a hronična je kod dece retka. Javlja se i kod novorođenčadi i odojčadi, ali ređe.
Najčešći prepoznat okidač je virusna infekcija, na primer prehlada, u oko 40% slučajeva. Slede hrana (jaja, mleko, soja, kikiriki, pšenica), lekovi (antibiotici i lekovi protiv bolova i temperature) i ubodi pčela i osa.
Ilustrativna fotografija, model.
Lečenje je isto kao kod odraslih: antihistaminik koji ne uspavljuje, u dozi koju lekar odredi prema uzrastu i težini deteta. Antihistaminici nisu uvek pogodni za malu decu, pa lek ne dajte bez saveta lekara ili farmaceuta. Koprivnjača kod dece obično prođe sama, za nekoliko sati ili dana, i ne ostavlja posledice.
Dete odmah vodite u hitnu službu ako otežano diše, šišti, ako mu otiču usne ili jezik ili ako je mlitavo i ne reaguje kao obično. U Imedicu dermatolozi pregledaju i bebe i decu.
Da li je koprivnjača opasna i kada odmah zvati hitnu pomoć
Koprivnjača sama po sebi najčešće nije opasna i kod većine ljudi prođe bez posledica. Opasna je kada je deo teške alergijske reakcije (anafilakse) ili kada otok zahvati jezik i grlo.
Odmah pozovite hitnu pomoć (194) ako:
- naglo oteknu usne, usta, jezik ili grlo
- teško dišete, šišti vam u grudima ili imate osećaj gušenja
- grlo vam je stegnuto ili teško gutate
- koža, jezik ili usne postanu plavi, sivi ili bledi
- naglo ste zbunjeni, pospani ili vam se vrti u glavi, ili ste se onesvestili
- srce vam ubrzano lupa
- dete je mlitavo i ne reaguje kao obično
Javite se lekaru narednih dana ako:
- osip ne popušta posle dva dana
- osip se širi ili se stalno vraća
- imate temperaturu i loše se osećate
- uz osip imate otok ispod kože
- pojedinačna promena stoji na istom mestu duže od 24 sata, jer to odstupa od tipične koprivnjače
Kako se postavlja dijagnoza
Dijagnoza se postavlja razgovorom i pregledom kože. Dermatolog će pitati kada se osip javlja, koliko traje jedna promena, koje lekove i suplemente uzimate, šta ste jeli i da li ste skoro bili bolesni. Može i lagano da pređe preko kože, da vidi da li se javlja urtika.
Kod akutne koprivnjače analize najčešće nisu potrebne. Alergološki testovi imaju smisla samo kada postoji sumnja na određenu hranu, lek ili lateks. Kod hronične spontane koprivnjače dovoljne su osnovne analize krvi (krvna slika i CRP), osim ako pregled ne ukaže na drugu bolest. Opsežna alergološka testiranja kod hronične koprivnjače često ne pronađu uzrok.
Dnevnik često pomogne više od testova: zapišite kada se osip javio, šta ste pre toga jeli, pili i radili i koje ste lekove uzeli.
U Imedicu ne radimo alergološke testove (prick i patch test) ni analize krvi. Ako su potrebni, dermatolog vas upućuje alergologu, a analize krvi radite u laboratoriji i nalaz donosite na kontrolu.
Druga kožna stanja mogu da liče na koprivnjaču, na primer ujedi insekata ili ekcem, pa je pregled koristan i kada osip prolazi sam.
Lečenje koprivnjače
Antihistaminici
Osnova lečenja su antihistaminici druge generacije, koji ne uspavljuju, na primer cetirizin i loratadin. Kod hronične koprivnjače uzimaju se svakog dana, a ne samo kada se osip pojavi. Ako uobičajena doza nije dovoljna, lekar može da je poveća, najviše do četvorostruke. Dozu ne povećavajte sami.
Stariji antihistaminici, koji uspavljuju, više se ne preporučuju. U trudnoći i tokom dojenja prednost imaju loratadin i cetirizin, uz dogovor sa lekarom.
Kada antihistaminik nije dovoljan
Kod teške akutne koprivnjače lekar može da prepiše kortikosteroid u tabletama, na nekoliko dana. Dugotrajna primena kortikosteroida se ne preporučuje.
Ako hronična koprivnjača nije pod kontrolom ni posle četiri nedelje najveće doze antihistaminika, lečenje preuzima specijalista. Tada dolaze u obzir biološki lek omalizumab ili ciklosporin, na koje odgovori oko dve trećine pacijenata.
Adrenalin je lek za anafilaksu i otok grla. Osobe sa rizikom od teških reakcija mogu da dobiju i adrenalinski autoinjektor.
Koprivnjača i kreme: šta pomaže spolja
Kreme i losioni ne uklanjaju uzrok, ali privremeno olakšavaju svrab. To su preparati sa mentolom ili kalaminom, koji hlade i smiruju kožu. Hladna obloga nekoliko puta dnevno pomaže, osim ako vam je okidač hladnoća. Kožu redovno mažite hidratantnom kremom bez mirisa, da se ne isušuje.
Šta možete sami
- nosite široku pamučnu odeću i izbegavajte pregrevanje
- izbegavajte aspirin, ibuprofen i kodein, osim ako su neophodni; paracetamol je uglavnom bezbedan
- smanjite ono što vam pogoršava osip: toplotu, tesnu odeću i alkohol
- vodite dnevnik i fotografišite osip
- lek uzimajte kako je propisano i javite se ako ne deluje, da se terapija prilagodi
Ishrana, kalcijum i prirodni lekovi
Alergija na hranu izaziva akutnu koprivnjaču, obično u roku od sat vremena posle jela, i tada se ta namirnica izbegava. Kod hronične koprivnjače hrana pogoršava osip samo kod malog broja ljudi. Dnevnik ishrane, uz izbacivanje i ponovno uvođenje sumnjive namirnice, ponekad pomogne da se ona prepozna, ali nije uvek pouzdan. Pominje se i probna ishrana sa malo aditiva (boja i konzervanasa), u trajanju od najmanje tri nedelje. Stroge dijete na svoju ruku nemaju smisla.
Kalcijum se u pojedinim evropskim zemljama često uzima protiv alergijskih reakcija na koži: svraba, crvenila i koprivnjače. Tako je i kod nas. Dokazi za to su slabi. U jednom starijem ispitivanju na 20 adolescenata kalcijum je smanjio promenu na kožnom alergijskom testu. U novijem, dvostruko slepom ispitivanju na 40 odraslih sa alergijom, tri dana uzimanja kalcijuma nisu smanjila ni promene na koži ni svrab u odnosu na placebo. Pregled literature ocenjuje primenu kalcijuma kod alergijskih bolesti kao veoma spornu. Ispitivanje koje bi pokazalo da kalcijum smiruje samu koprivnjaču nismo našli, a izvori o lečenju koprivnjače ne navode ga među terapijama. Zato kalcijum ne zamenjuje antihistaminik. Autori novijeg ispitivanja upozoravaju i da kalcijum može da ometa apsorpciju lekova protiv alergije, pa lekaru recite ako ga uzimate.
Od „prirodnih“ mera korist imaju one koje hlade i ne nadražuju kožu: hladna obloga, široka pamučna odeća i izbegavanje pregrevanja. Biljni preparat sa dokazanim dejstvom ti izvori ne navode.
Pregled kod dermatologa u Imedicu
Koprivnjaču u Imedicu pregledaju i leče specijalisti dermatovenerologije dr Marina Ćirović i dr Sanja Kekić. Pregledaju odrasle, decu i bebe. Na pregled ponesite fotografije osipa, spisak lekova i suplemenata koje uzimate i ranije nalaze, ako ih imate.
Dermatološki pregled košta 5.000 RSD. Kontrola u okviru mesec dana je 3.000 RSD, a posle više od mesec dana 4.000 RSD.
Imedic poliklinika je u Beogradu, Kneza Miloša 23, a pacijenti dolaze iz cele Srbije. Pregled se zakazuje telefonom 064 237 0707.
Zakažite pregled · Dermatolog u Beogradu · Cenovnik dermatologije
Najčešća pitanja
Da li je koprivnjača zarazna (prelazna)?
Ne. Koprivnjača se ne prenosi sa osobe na osobu. Zarazna može biti infekcija koja ju je pokrenula, na primer virusna.
Koliko traje koprivnjača?
Jedna urtika nestane za najviše 24 sata. Akutna koprivnjača obično prođe za nekoliko dana, a hroničnom se smatra kada traje šest nedelja ili duže.
Da li je koprivnjača opasna?
Najčešće nije. Hitno je kada uz osip oteknu usne, jezik ili grlo, kada teško dišete ili vam se vrti u glavi: tada odmah zovite hitnu pomoć (194).
Može li koprivnjača da nastane od stresa?
Može. Stres je jedan od poznatih okidača. Ako osip stoji na istom mestu danima, verovatno nije koprivnjača i treba ga pregledati.
Šta je zimska koprivnjača?
To je koprivnjača na hladnoću: urtike se jave nekoliko minuta posle izlaganja hladnom vazduhu, vodi ili ledu i traju sat-dva. Najveći rizik je plivanje u hladnoj vodi.
Da li kalcijum pomaže kod koprivnjače?
Za to nema dobrih dokaza. U dvostruko slepom ispitivanju kalcijum nije smanjio ni promene na koži ni svrab u odnosu na placebo. Lečenje se zasniva na antihistaminicima.
Koja krema pomaže kod koprivnjače?
Losion ili krema sa mentolom ili kalaminom privremeno ublažava svrab. Ako se koprivnjača vraća, potreban je lek koji se pije, najčešće antihistaminik.
Šta smem da uzmem za koprivnjaču u trudnoći?
Prednost imaju antihistaminici loratadin i cetirizin. Pre uzimanja bilo kog leka posavetujte se sa ginekologom ili dermatologom.
Da li štitna žlezda može da izazove koprivnjaču?
Hronična koprivnjača je češća kod osoba sa autoimunskim bolestima štitne žlezde. Kada na to ukazuju tegobe, lekar traži i analize štitne žlezde.
Kada dete sa koprivnjačom voditi lekaru?
Odmah u hitnu službu ako otežano diše, otiču mu usne ili jezik ili je mlitavo. Lekaru se javite i ako osip ne prolazi posle dva dana ili ste zabrinuti.
Stručni izvori
- Zuberbier T i sar. Međunarodna smernica EAACI/GA²LEN/EuroGuiDerm/APAAACI za urtikariju. Allergy 2022;77:734–766 (sažetak).
- British Association of Dermatologists. Urticaria and angioedema, informacija za pacijente (2020).
- DermNet. Urticaria – an overview.
- NHS. Hives (pregledano 26. 4. 2024).
- DermNet. Urticaria, informacija za pacijente (pregledano 2025).
- American Academy of Dermatology. Hives: diagnosis and treatment.
- American Academy of Dermatology. 10 ways to get relief from chronic hives.
- DermNet. Urticaria in children.
- DermNet. Chronic inducible urticaria.
- DermNet. Cold urticaria.
- Matysiak K, Matuszewski M, Feleszko W. Calcium preparations do not inhibit allergic reactions: a randomized controlled trial. Pol Arch Intern Med 2017;127:582–588 (sažetak).
- Debelic M. Antialergijsko dejstvo oralnog preparata kalcijuma, dvostruko slepo ispitivanje. Fortschr Med 1979;97:1537–1540 (sažetak).
- Is there any hope for calcium use in allergic diseases? Pregledni rad. Adv Clin Exp Med 2009;18:507–512 (sažetak).
- Allergy & Asthma Network. Hives (urticaria): are hives contagious?
Autor: dr sci. med. Ivica Jeremić
Specijalista interne medicine, subspecijalista reumatologije, specijalizant dermatovenerologije.
Ažurirano:
Stručni pregled: dr Sanja Kekić, specijalista dermatovenerologije, 21. 11. 2026.
