Seboroični dermatitis – simptomi, uzroci i lečenje

Seboroični dermatitis je česta, hronična upala kože koja se javlja na mestima sa mnogo lojnih žlezda: u vlasištu, na licu, iza ušiju i na grudima. Prepoznaje se po crvenilu i masnim, žućkastim ljuspama, a u vlasištu se najčešće vidi kao uporna perut. Bolest nije zarazna i nije posledica loše higijene. Ne može se trajno izlečiti, ali se uz odgovarajuću negu i terapiju dobro kontroliše.

Dijagnozu postavlja dermatolog na osnovu izgleda promena. Ako primećujete crvenilo i ljuspanje koje se vraća, prvi korak je dermatološki pregled u Beogradu u poliklinici Imedic.

Simptomi – kako izgleda seboroični dermatitis?

Seboroični dermatitis se javlja kao crvena, blago zadebljala koža prekrivena masnim, žućkastim ili belim ljuspama. Promene najčešće blago svrbe ili peckaju, a koža može da se zateže. Kod osoba tamnije puti crvenilo je manje izraženo, a promene mogu biti svetlije ili tamnije od okolne kože.

U vlasištu se najčešće prvo primeti perut koja ne prolazi ni uz redovno pranje kose. Na licu se crvenilo i ljuspanje vide uz obrve, pored nosa i u bradi, a kod nekih i na kapcima. Simptomi se smenjuju: periodi smirivanja traju nedeljama ili mesecima, a zatim dolazi do ponovnog pogoršanja, najčešće zimi i u periodima stresa.

Gde se javlja seboroični dermatitis?

Promene se javljaju na mestima gde ima najviše lojnih žlezda: vlasište, linija kose na čelu, obrve, prostor između obrva, nabori pored nosa, brada, iza i u ušima, gornji deo grudi i leđa, a ređe pazuh i prepone. Kod beba se javlja kao temenjača, odnosno žućkaste kraste na temenu, i u predelu pelena.

Cene dermatoloških pregleda možete pogledati u cenovniku dermatologije.

Opis drugih stanja kože, kose i zglobova koja pregledamo i lečimo nalazi se na stranici Stanja kože, kose i zglobova.

Uzroci, okidači i tok seboroičnog dermatitisa

Tačan uzrok nije poznat. Važnu ulogu ima gljivica Malassezia, koja normalno živi na koži i hrani se lojem. Kod osoba sklonih seboroičnom dermatitisu koža na nju reaguje upalom, pa nastaju crvenilo i ljuspanje. Doprinose i nasledna sklonost, pojačano lučenje loja i stanje imunskog sistema.

Najčešći okidači su hladno i suvo vreme, stres i neispavanost, hormonske promene, retko pranje kose i lica, kao i agresivni preparati koji isušuju i iritiraju kožu. Kod nekih se pogoršanje javlja posle bolesti ili u periodu velikog umora. Leti, uz umereno izlaganje suncu, simptomi su često blaži.

Javlja se kod beba u prvim mesecima života i kod odraslih, najčešće između 20. i 50. godine. Češći je kod osoba sa masnom kožom, kod osoba sa psorijazom, nekim neurološkim bolestima i oslabljenim imunitetom.

Kod beba se javlja kao temenjača, odnosno žućkaste, masne kraste na temenu, a ponekad i crvenilo u naborima kože i predelu pelena. Najčešće prolazi samo do kraja prve godine. Kraste se omekšaju uljem za bebe i nežno uklanjaju mekom četkicom, bez grebanja. Ako se promene šire, vlaže ili beba deluje uznemireno, potreban je pregled lekara.

Seboroični dermatitis je hronično stanje i sklonost ka njemu ostaje. Uz terapiju se promene povlače, a redovna nega i povremena primena preparata sprečavaju česta pogoršanja. Cilj lečenja je da koža bude mirna što duže.

imate pitanje?

Najčešća pitanja o seboroičnom dermatitisu

Ne. Ne prenosi se dodirom, češljem ni peškirom i nije posledica loše higijene.

Obična perut je blagi oblik seboroičnog dermatitisa: sitne, suve ljuspice bez crvenila. O seboroičnom dermatitisu govorimo kada se uz ljuspe javljaju crvenilo, svrab i masne, žućkaste naslage, i kada promene prelaze na lice, iza ušiju ili na grudi.

Oba stanja daju crvenilo i ljuspanje u vlasištu, pa se lako zamene. Kod psorijaze su promene deblje, jasno ograničene i prekrivene srebrnastim ljuspama, a često postoje i na laktovima, kolenima i noktima. Kod seboroičnog dermatitisa ljuspe su masnije i žućkaste, a granice manje oštre. Kod nekih se oba stanja preklapaju, pa dijagnozu postavlja dermatolog, po potrebi uz trihoskopski pregled vlasišta.

Lečenje zavisi od mesta i jačine promena. Osnova su šamponi i preparati sa antigljivičnim delovanjem, koji smanjuju broj gljivica Malassezia na koži. Kada je upala izražena, dermatolog kratko propisuje blage kortikosteroidne preparate, a za lice i osetljive regije i preparate koji smiruju upalu bez kortikosteroida.

Kada se koža smiri, terapija se nastavlja ređe, na primer šamponom jednom do dva puta nedeljno, kako bi se sprečilo novo pogoršanje. Kortikosteroidne preparate ne treba koristiti dugo bez kontrole lekara.

Najčešće se preporučuju šamponi sa antigljivičnim sastojcima, cinkom, selenom ili salicilnom kiselinom. Šampon treba nekoliko minuta zadržati na vlasištu pre ispiranja. Vrstu šampona i učestalost pranja dermatolog prilagođava stanju vlasišta i tipu kose.

Lice treba prati blagim sredstvom za umivanje i negovati laganom, nekomedogenom kremom koja ne sadrži alkohol i jake mirise. Gusti, masni preparati i ulja mogu pogoršati promene. Brada i brkovi zadržavaju ljuspe, pa se i oni redovno peru.

Nema dokaza da određena namirnica izaziva seboroični dermatitis. Uravnotežena ishrana, dovoljno sna i manje stresa pomažu da pogoršanja budu ređa.

Lečenje seboroičnog dermatitisa vode dermatološkinje dr Marina Ćirović i dr Sanja Kekić. Na pregledu se procenjuju vlasište i koža, isključuju stanja koja liče na seboroični dermatitis i pravi plan lečenja i nege.

Autor: Dr Ivica Jeremić

Autor: Dr Ivica Jeremić

Doktor medicinskih nauka (molekularna medicina i imunologija), subspecijalista reumatologije, specijalizant dermatologije.

Ažurirano:

Stručni izvori

OKTOBARSKA PONUDA · DO 31.10.

Jesen za vašu kožu

ULTRAFORMER III + JUVELOOK
od 35.000

CLEARLIFT + POLINUKLEOTIDI / PROFHILO
35.000

JALUPRO
20% popusta

Imedic poliklinika
Pregled privatnosti

Ovaj veb sajt koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci kolačića se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na naš veb sajt i pomoć našem timu da razume koji su vam delovi veb sajta najzanimljiviji i najkorisniji.