Aktinična keratoza: kako izgleda, da li je opasna i kako se leči
Mesto na čelu, nosu ili temenu koje je hrapavo pod prstom, povremeno se oljušti, pa se posle nekoliko nedelja vrati na isto mesto. Ne boli i ne raste naglo, pa se mesecima pripisuje suvoj koži. Vrlo često je u pitanju aktinična keratoza, promena koju sunce priprema godinama i koja se, kada se prepozna na vreme, rešava jednostavno.
Aktinična keratoza ukratko
- Aktinična keratoza je hrapava, ljuspava promena na koži koja je godinama bila izložena suncu. Zovu je i solarna ili sunčana keratoza.
- Najčešće se javlja na licu, ušima, temenu sa proređenom kosom, donjoj usni, nadlanicama i podlakticama.
- Smatra se predstadijumom planocelularnog karcinoma kože. Jedna promena retko pređe u karcinom, ali ne može se predvideti koja će, pa se lečenje po pravilu preporučuje.
- Jedna ili nekoliko promena najčešće se rešavaju tečnim azotom. Kada ih je više na istoj regiji, leči se cela regija kremom na recept ili fotodinamskom terapijom.
- Promena koja zadeblja, postane bolna, krvari ili brzo raste traži pregled bez odlaganja.
Šta je aktinična keratoza
Ultraljubičasto zračenje se u koži sabira celog života. Posle dovoljno godina ćelije površinskog sloja kože na najizloženijim mestima počinju da se menjaju i tu nastaje ograničeno, hrapavo polje. To je aktinična keratoza.
U literaturi i u nalazima sreću se različiti nazivi: solarna keratoza, sunčana keratoza, senilna keratoza, a u hrvatskim tekstovima aktinička keratoza. Svi označavaju istu promenu.
Kako izgleda aktinična keratoza
Najčešće je to ružičasta, crvenkasta ili smeđkasta mrlja, veličine od milimetar ili dva do jednog centimetra i više, sa suvom ljuspom koja čvrsto prianja uz kožu. Mnoge se lakše napipaju nego što se vide: pod prstom su kao fini šmirgl papir. Neke su ravne, neke zadebljale, a pojedine imaju tvrd izraštaj nalik malom rogu. Mogu biti osetljive na dodir, ali većina ne izaziva nikakve tegobe.
Retko je samo jedna. Ko pronađe jednu, obično ih na istoj regiji ima još nekoliko.
Na licu, nosu i ušima
Čelo, slepoočnice, obrazi, nos i gornja usna su mesta gde ih ljudi najčešće sami primete, obično kao crvenilo koje se ljušti i ne prolazi posle hidratantne kreme. Na rubovima ušiju lako promaknu, jer se to mesto retko gleda u ogledalu.
Na temenu
Kod muškaraca sa proređenom kosom teme je godinama bez zaštite. Tu se promene često javljaju u grupama, a koža između njih je tanka, išarana i sitno hrapava.
Na donjoj usni
Ista promena na donjoj usni zove se aktinični heilitis. Usna je trajno suva, ljušti se i puca, a granica između crvenog dela usne i kože postaje nejasna.
Na nadlanicama i podlakticama
Na šakama i podlakticama promene su obično deblje i tvrđe nego na licu, i sporije reaguju na lečenje.
Ko dobija aktinične keratoze
Najčešće ljudi svetle kože koji lako izgore, oni koji su godinama radili ili provodili slobodno vreme napolju i osobe sa oslabljenim imunitetom, na primer posle transplantacije organa. Među ljudima svetle kože starijim od 50 godina ima je više od trećine, pa spada u najčešće razloge za odlazak dermatologu.
Aktinična ili seboroična keratoza
Obe se zovu keratoza, a razlikuju se u onome što je najvažnije.
| Aktinična keratoza | Seboroična keratoza | |
|---|---|---|
| Izgled | Ravna ili blago zadebljala, hrapava, sa suvom ljuspom | Jasno izdignuta, voštana, kao da je zalepljena na kožu |
| Boja | Ružičasta, crvenkasta, boje kože, ređe smeđa | Svetlosmeđa do skoro crna |
| Gde se javlja | Samo na mestima izloženim suncu | Bilo gde osim dlanova i tabana |
| Odnos prema raku kože | Predstadijum planocelularnog karcinoma | Dobroćudna, ne prelazi u rak |
| Razlog za lečenje | Medicinski | Najčešće estetski ili zato što smeta |
Na oko ih nije uvek lako razlikovati, naročito kada je aktinična keratoza pigmentovana. O seboroičnim keratozama i njihovom uklanjanju pišemo na stranici Uklanjanje keratoza.
Da li je keratoza maligna
Odgovor zavisi od toga o kojoj je keratozi reč. Seboroična je dobroćudna. Aktinična keratoza nije rak, ali je promena iz koje može nastati planocelularni karcinom kože. Sa melanomom nije povezana na taj način.
Za jednu promenu u jednoj godini rizik je mali: novije analize ga procenjuju na manje od 0,1 odsto, a kod ljudi koji su već imali rak kože na oko 0,5 odsto. Deo promena se i sam povuče. Slika se menja kada ih je mnogo i kada traju godinama: kod osoba sa više od deset aktiničnih keratoza, verovatnoća da se u nekom trenutku razvije planocelularni karcinom procenjuje se na 10 do 15 odsto.
Dve stvari objašnjavaju zašto dermatolozi ipak preporučuju lečenje. Po izgledu se ne može predvideti koja će promena napredovati. Uz to, vidljive keratoze su samo najuočljiviji deo kože koja je cela oštećena suncem, pa se karcinom može javiti i na mestu koje deluje zdravo. Zato se ne gleda samo jedna tačka, već cela regija, a na pregledu i ostatak kože.
Znaci zbog kojih pregled ne treba odlagati
- promena je zadebljala ili je tvrda na dodir
- postala je bolna ili osetljiva
- na njoj je ranica koja ne zarasta ili povremeno krvari
- brzo se povećava
- potamnela je ili promenila boju
- vratila se na isto mesto posle lečenja
Nijedan od ovih znakova ne znači sam po sebi da je u pitanju karcinom, ali je svaki dovoljan razlog da se uzme uzorak za analizu.
Kako se postavlja dijagnoza
U većini slučajeva dovoljan je pregled. Dermatolog promenu gleda i opipava, a zatim je posmatra dermoskopom, uređajem koji uvećava i osvetljava strukture nevidljive golim okom. Više o tome na stranici Dermoskopski pregled.
Biopsija se ne radi rutinski. Uzima se kada promena izgleda sumnjivo, kada ima neki od navedenih znakova ili kada ne reaguje na lečenje. Kod osoba sa oslabljenim imunitetom na biopsiju se odlučuje ranije. Postupak opisujemo na stranici Biopsija kože.
Kako se leči aktinična keratoza
Izbor zavisi od broja promena, njihove debljine i mesta, ali i od toga koliko vremena i strpljenja pacijent ima za terapiju. Zato se odluka donosi u razgovoru, a ne po šablonu.
Jedna ili nekoliko promena
Standardno lečenje je krioterapija tečnim azotom. Zamrzavanje traje nekoliko sekundi, posle čega nastaje crvenilo, ponekad plik, pa krasta koja otpadne. Na licu koža zaraste za 5 do 10 dana, na šakama za 3 do 4 nedelje, na potkolenicama za šest nedelja ili duže. Kratko zamrzavanje površne promene najčešće ne ostavlja trag, a posle dužeg može ostati svetlija mrlja.
Zadebljale promene i one sa rožnatim izraštajem skidaju se u lokalnoj anesteziji, a tkivo se šalje na patohistološku analizu. Ablativni laser je još jedna mogućnost, s tim što nije pokazao prednost u odnosu na krioterapiju.
Više promena na istoj regiji
Kada ih je na čelu ili temenu pet, deset ili više, zamrzavanje jedne po jedne ne rešava problem, jer je oštećena i koža između njih. Tada se leči cela regija. Dobra strana ovog pristupa je što terapija deluje i na promene koje se još ne vide.
| Terapija | Kako se sprovodi | Šta očekivati |
|---|---|---|
| Fluorouracil 5 % krem | Jednom ili dva puta dnevno, obično 3 do 4 nedelje | Najbolji dugoročni rezultati u poređenjima, uz izraženu reakciju kože |
| Imikvimod 5 % krem | Tri puta nedeljno tokom 4 nedelje, zatim pauza i kontrola; po potrebi još jedan ciklus | Crvenilo, kraste i ljuštenje; namenjen promenama na licu i temenu |
| Diklofenak 3 % gel | Dva puta dnevno, 60 do 90 dana | Najblaža reakcija, ali i slabiji učinak |
| Tirbanibulin 1 % mast | Jednom dnevno, 5 dana, na manjoj površini lica ili temena | Kratka terapija, reakcija uglavnom blaga i kratkotrajna |
| Fotodinamska terapija | Krema koja ćelije čini osetljivim na svetlo, zatim osvetljavanje lampom ili boravak na dnevnoj svetlosti | Radi se u ustanovi; varijanta sa dnevnom svetlošću je gotovo bezbolna |
Sve kreme iz tabele izdaju se na recept, a koju će dermatolog predložiti zavisi i od toga šta je u tom trenutku dostupno u Srbiji.
U velikom ispitivanju na 624 pacijenta sa promenama na glavi upoređena su četiri pristupa. Godinu dana po završetku lečenja uspeh se održao kod 74,7 odsto lečenih fluorouracilom, 53,9 odsto lečenih imikvimodom i 37,7 odsto lečenih fotodinamskom terapijom. Ta razlika je jedan od razloga zašto se fluorouracil često bira prvi, ali nije jedini kriterijum: nekome je važnije da terapija traje kraće ili da reakcija bude blaža.
Kako koža izgleda tokom terapije kremom
Ovo je deo o kome se najviše pita. Kod fluorouracila i imikvimoda reakcija je deo lečenja: obično u drugoj nedelji koža pocrveni, zatim se pojave ranice i kraste, a onda sledi zarastanje. Reaguju i mesta na kojima se ništa nije videlo, što pokazuje koliko je promena bilo ispod površine. U tom periodu koža izgleda lošije nego pre terapije, pa se početak planira tako da ne padne pred važan događaj ili putovanje.
Sunce pojačava reakciju, pa se tretirana regija štiti dok terapija traje. Fluorouracil se ne koristi u trudnoći i tokom dojenja. Ako reakcija postane jača nego što je dogovoreno na pregledu, terapija se u dogovoru sa dermatologom pauzira ili prilagođava.
Lečenje aktinične keratoze u Imedicu
Pregled počinje razgovorom i pregledom cele kože izložene suncu, uz dermoskop. Pojedinačne promene najčešće uklanjamo tečnim azotom odmah, na istom pregledu. Zadebljale i sumnjive promene skidamo u lokalnoj anesteziji i šaljemo na patohistološku analizu. Kada je promena više, dermatolog propisuje lokalnu terapiju, objašnjava kako će koža izgledati iz nedelje u nedelju i zakazuje kontrolu.
| Usluga | Cena |
|---|---|
| Pregled dermatologa | 5.000 RSD |
| Kontrolni pregled | 3.000 RSD |
| Krioterapija tečnim azotom (pregled se naplaćuje posebno) | 2.000 do 12.000 RSD, prema broju promena |
| Biopsija kože sa patohistološkom analizom | 12.000 RSD |
Sve cene su u cenovniku dermatologije.
Zaštita od sunca i praćenje
Zaštita od sunca ovde nije samo prevencija, već i deo lečenja. U jednom randomizovanom ispitivanju ljudi koji su tokom jednog leta redovno koristili kremu sa zaštitnim faktorom imali su manje novih promena, a postojeće su se češće povlačile nego kod onih koji su mazali kremu bez zaštitnog filtera.
- krema sa zaštitnim faktorom 30 ili više, najbolje 50+, svakog dana na lice, uši, vrat i šake
- balzam sa zaštitnim faktorom za usne
- šešir sa obodom, naročito kada je kosa na temenu proređena
- hlad u podnevnim satima i bez solarijuma
Rezultat lečenja procenjuje se oko tri meseca po završetku terapije. Posle toga ritam kontrola zavisi od broja promena, od toga da li je ranije bilo tumora kože i od stanja imuniteta. Osobe sa oslabljenim imunitetom dolaze češće, na tri do šest meseci. Između kontrola korisno je jednom mesečno pregledati lice, uši, teme i šake, pogledom i prstima.
imate pitanje?
Česta pitanja o aktiničnoj keratozi
Koja krema pomaže kod aktinične keratoze?
Pomažu lekovi koji se izdaju na recept: fluorouracil, imikvimod, diklofenak u gelu od 3 odsto i tirbanibulin. Gelovi sa diklofenakom koji se koriste za bolove u zglobovima nisu isti preparat i nisu namenjeni ovoj promeni. Hidratantne kreme sa ureom omekšaju ljuspu i mogu da pripreme kožu za terapiju, ali samu keratozu ne leče.
Može li aktinična keratoza da prođe sama?
Može. U praćenjima se za godinu dana povuklo između 15 i 63 odsto pojedinačnih promena, ali se znatan deo njih kasnije vratio. Pošto se ne zna koja će nestati, a koja napredovati, čekanje ima smisla samo uz dogovor i praćenje kod dermatologa.
Da li se vraća posle lečenja?
Može da se vrati, posle nekoliko meseci ili godina, a mogu se pojaviti i nove na istoj regiji. To ne znači da je lečenje bilo pogrešno, već da je koža u celini oštećena suncem. Ista terapija može da se ponovi ili se bira druga.
Da li je aktinična keratoza rak?
Nije. To je promena iz koje rak može da nastane, i to planocelularni karcinom. Kod pojedinačne promene to se dešava retko.
Mogu li sam da skinem ljuspu?
Ljuspa može da se skine, ali se vraća, jer promena nije u ljuspi nego u sloju kože ispod nje. Skidanje noktom ili sredstvima za bradavice daje samo ranicu na mestu koje će se kasnije teže proceniti na pregledu.
Može li da se leči leti?
Krioterapija se radi tokom cele godine. Terapija kremama se češće planira za jesen i zimu, jer sunce pojačava reakciju kože. Izuzetak je fotodinamska terapija dnevnom svetlošću, za koju je potrebno toplije i svetlije doba godine.
Da li vitamin B3 pomaže?
Nikotinamid, oblik vitamina B3, ispitivan je kod ljudi sa visokim rizikom, koji su već imali tumore kože. Uz 500 mg dva puta dnevno imali su 23 odsto manje novih karcinoma kože i manje aktiničnih keratoza nego grupa na placebu, a efekat je trajao samo dok se uzimao. Kod osoba sa transplantiranim organom korist nije potvrđena. Nije zamena za lečenje i zaštitu od sunca, a da li ima smisla u konkretnom slučaju, tema je za pregled.
Kom lekaru da se javim?
Dermatologu. Aktinična keratoza se prepoznaje, leči i prati u dermatološkoj ordinaciji.
Zakažite pregled
Ako imate hrapavo mesto koje se ljušti i vraća, ili promenu koja se u poslednje vreme menja, najbrži put do odgovora je pregled dermatologa. Preglede obavljaju dr Sanja Kekić i dr Marina Ćirović, specijalisti dermatovenerologije.
Fotografiju promene možete poslati na Viber ili WhatsApp, pa ćemo vam reći koji termin da zakažete.
Telefon, Viber i WhatsApp: 064 237 0707
Adresa: Kneza Miloša 23, II sprat, Beograd
Radno vreme: ponedeljak do subote 9 do 21, nedelja 12 do 21
Autor: Dr Miloš Živković
Lekar na specijalističkim studijama iz estetske, plastične i rekonstruktivne hirurgije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu; u praksi primenjuje radiotalasnu hirurgiju i frakcioni CO2 laser.
Ažurirano:
Stručna recenzija: Dr Sanja Kekić
Specijalista dermatovenerologije; Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu završila je 2016. godine.
Ažurirano:
Poslednja provera: 19. novembar 2026.
Stručni izvori
- Kandolf L. i sar. European consensus-based interdisciplinary guideline for diagnosis, treatment and prevention of actinic keratoses, epithelial UV-induced dysplasia and field cancerization. J Eur Acad Dermatol Venereol. 2024. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38451047/
- Jansen MHE. i sar. Randomized Trial of Four Treatment Approaches for Actinic Keratosis. N Engl J Med. 2019. https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa1811850
- Thompson SC. i sar. Reduction of Solar Keratoses by Regular Sunscreen Use. N Engl J Med. 1993. https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJM199310143291602
- Chen AC. i sar. A Phase 3 Randomized Trial of Nicotinamide for Skin-Cancer Chemoprevention. N Engl J Med. 2015. https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa1506197
- Allen NC. i sar. Nicotinamide for Skin-Cancer Chemoprevention in Transplant Recipients. N Engl J Med. 2023. https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2203086
- DermNet. Actinic keratosis. https://dermnetnz.org/topics/actinic-keratosis
- DermNet. Seborrhoeic keratosis. https://dermnetnz.org/topics/seborrhoeic-keratosis
- ALIMS. Sažetak karakteristika leka: Efudix 5 % krem (fluorouracil). https://www.alims.gov.rs/doc_file/lekovi/smpc/515-01-01362-19-001.pdf
- ALIMS. Sažetak karakteristika leka: Aldara 5 % krem (imikvimod). https://www.alims.gov.rs/doc_file/lekovi/smpc/515-01-02874-21-001.pdf
