Kondilomi (genitalne bradavice): kako ih prepoznati i šta dalje
Primetili ste sitnu izraslinu u intimnoj regiji i pitate se da li je kondilom? Kondilomi, ili genitalne bradavice, spadaju među najčešće polno prenosive infekcije. Izaziva ih humani papiloma virus (HPV), dobroćudni su i leče se. Ipak, nije svaka izraslina kondilom: neke su deo normalne građe kože. U ovom vodiču objašnjavamo kako kondilomi izgledaju, gde se javljaju, kako se prenose, da li prolaze sami i koje bezazlene promene liče na njih.
Kondilomi ukratko
Najvažnije o kondilomima staje u nekoliko redova. Svaka stavka je objašnjena u odeljcima koji slede.
| Šta su | Dobroćudne izrasline na polnim organima i oko anusa. Zovu se i genitalne ili polne bradavice. |
|---|---|
| Uzročnik | HPV. Tipovi 6 i 11 izazivaju oko 90 % kondiloma. To su niskorizični tipovi, različiti od onih koji mogu da izazovu rak. |
| Kako izgledaju | Sitne izrasline boje kože ili nešto tamnije, ravne ili na peteljci, pojedinačne ili u grupama. |
| Tegobe | Najčešće ih nema. Mogući su svrab, krvarenje ili nelagodnost pri odnosu. |
| Prenošenje | Kontaktom kože i sluzokože pri polnom odnosu, i onda kada se promene ne vide. |
| Od zaraze do promena | Od nekoliko nedelja do više meseci, nekada i godina. |
| Da li prolaze sami | Kod nekih ljudi prolaze, kod drugih ostaju isti ili se umnožavaju. |
| Kome se javiti | Dermatovenerologu, kod svake nove izrasline u genitalnoj regiji ili oko anusa. |
Šta su kondilomi i koji ih HPV izaziva
Kondilomi (lat. condylomata acuminata) su bradavice genitalne i analne regije i spadaju među najčešće polno prenosive infekcije. U narodu se zovu i polne bradavice, a često se čuje i naziv HPV bradavice. Izaziva ih humani papiloma virus, velika porodica virusa čiji se tipovi razlikuju po mestu koje zahvataju i po posledicama.
U oko 90 % slučajeva kondilome izazivaju tipovi 6 i 11. To su takozvani niskorizični tipovi: nisu isti kao tipovi koji mogu da izazovu rak. [1] Zato dijagnoza kondiloma nije isto što i nalaz visokorizičnog HPV-a u ginekološkom brisu.
Ista osoba može istovremeno da nosi više tipova HPV-a, pa redovne ginekološke kontrole ostaju važne. Sami kondilomi nisu razlog za češći Papa test: važi isti raspored kao i za sve druge žene. [1]
HPV je veoma česta infekcija i najčešće prolazi bez ikakvih znakova. Kondilomi se razviju samo kod dela zaraženih, pa neko može da nosi i prenese virus a da nikada nije imao vidljivu promenu.
Kondilomi nisu isto što i bradavice na rukama i stopalima. Njih izazivaju drugi tipovi HPV-a i one se po pravilu ne prenose polnim putem; o njima pišemo na stranici uklanjanje bradavica.
Kako izgledaju kondilomi
Tipičan kondilom je mala izraslina prečnika od 1 do 5 milimetara, boje kože, ružičasta ili nešto tamnija od okoline, neravne, naborane površine. [2] Može da bude jedna, ali ih je češće nekoliko, blizu jedna drugoj. Kada se spoje, nastaju veće ploče čija površina podseća na karfiol.
Šiljasti kondilomi
Ovo je oblik po kome su kondilomi dobili ime: meke, izdignute izrasline, često na uskoj osnovi ili peteljci, sa resastom površinom.
Ravni kondilomi
Ravni kondilomi su tek malo izdignuti iznad kože i glatki su. Mogu da budu boje kože ili smeđi, pa se lako previde ili pomešaju sa mladežom. Nekada se otkriju tek na pregledu.
Kondilomi u početnoj fazi
U početku su to jedna ili nekoliko sitnih izraslina, najčešće bez bola i svraba. Mnogi ih tada pripišu urasloj dlaci ili iritaciji posle brijanja. Ako se takva promena ne povlači ili se pored nje pojavi nova, treba je pokazati lekaru.
Gde se kondilomi javljaju
Kondilomi se javljaju na koži i sluzokoži polnih organa i oko anusa, a ređe u preponama i na stidnom delu. Najčešće izbijaju na mestima koja su pri odnosu najviše izložena trenju: kod žena na ulazu u vaginu, kod muškaraca ispod kožice penisa. [2] Neke promene su unutra, pa ih može videti samo lekar.
Kod žena
Najčešće su na ulazu u vaginu, a zatim na stidnim usnama, međici i oko anusa. [1] Otprilike svaka sedma žena sa spoljašnjim kondilomima ima promene i u vagini, a oko 6 % na grliću materice; te unutrašnje kondilome otkriva ginekolog. [2] Na stidnim usnama kondilomi u početku izgledaju kao sitne, meke izrasline boje sluzokože. Često se pomešaju sa vestibularnim papilama, koje su normalan nalaz. Spoljašnje promene pregleda i leči dermatovenerolog, a promene u vagini i na grliću materice ginekolog.
Kod muškaraca
Najčešće su ispod kožice penisa, a kod obrezanih muškaraca na telu penisa. [1] Javljaju se i na glaviću, oko otvora mokraćnog kanala, na skrotumu, u preponama i oko anusa. Obično su boje kože ili nešto tamniji, izdignuti ili ravni. Na glaviću se mešaju sa bisernim papulama: sitnim zrncima pravilno poređanim oko ivice glavića, koja nisu bolest. Promene u mokraćnom kanalu pregleda urolog.
Oko anusa
Oko anusa se kondilomi javljaju i kod žena i kod muškaraca, i kod osoba koje nisu imale analni odnos. [1] Uz spoljašnje promene nekada postoje i promene unutar analnog kanala; tada se savetuje i pregled proktologa.
Kondilomi u ustima i na jeziku
Kondilomi u ustima su retki. Isti tipovi HPV-a mogu da izazovu izrasline na usnama, jeziku i sluzokoži usta, ali virus mnogo češće zahvata genitalnu regiju nego usta. [3] Izraslina na jeziku zato ne mora da bude posledica HPV-a. Ako ne prolazi nekoliko nedelja, treba da je pregleda stomatolog.
Zašto kreme protiv gljivica i sredstva za kožne bradavice ne pomažu
Kreme protiv gljivica ne deluju na kondilome, jer ih izaziva virus, a ne gljivica. Sredstva za bradavice na rukama i stopalima namenjena su debeloj koži šaka i tabana, pa tanku kožu i sluzokožu polnih organa mogu da oštete. Isto važi za kućne recepte, poput jabukovog sirćeta ili belog luka. Lekovi za kondilome koji se nanose kod kuće postoje, ali ih propisuje lekar, kada pregledom potvrdi da je promena zaista kondilom.
Simptomi: svrab, krvarenje ili bez tegoba
Većina ljudi primeti samo izraslinu, bez ikakvih tegoba. [2] Kada tegobe postoje, to su svrab, krvarenje posle povrede promene, na primer pri brijanju, i nelagodnost pri odnosu.
Bol nije tipičan, ali je moguć kod većih promena. Promena koja boli, brzo raste, tvrda je, ima ranicu ili se bojom jasno razlikuje od okolne kože treba da se pregleda bez odlaganja, jer tada treba isključiti druge dijagnoze.
Kondilomi često pogađaju i raspoloženje: javljaju se zabrinutost, stid i osećaj krivice. To je razumljivo, ali nije razlog da se pregled odlaže.
Kako se prenose i koliko traje inkubacija
Kondilomi se prenose kontaktom kože i sluzokože pri vaginalnom, analnom i oralnom odnosu. Virus se prenosi lako, i onda kada se promene ne vide: pre nego što se pojave i pošto su uklonjene.
Kondom smanjuje rizik, ali ga ne uklanja, jer ne pokriva svu kožu koja dolazi u dodir.
U istraživanjima se kod polovine žena kondilomi pojave u prva tri meseca posle zaraze, a kod polovine muškaraca u prvih jedanaest meseci. [2] Kod ostalih prođe više vremena, nekada i nekoliko godina. Zato se po kondilomima ne može zaključiti ni kada je do zaraze došlo ni od koga, a njihova pojava u dugoj vezi ne znači neverstvo.
Kondilomi gotovo uvek nastaju direktnim dodirom kože i sluzokože. Peškiri, toaleti i bazeni nisu uobičajen put zaraze. Kondilomi su češći kod pušača, i to više što se više puši, i kod ljudi čiji je imunitet oslabljen. [2]
Kako smanjiti rizik od prenošenja
- Kondom dok promene postoje i do kontrole posle lečenja. Rizik je manji, ali ne nestaje.
- Bez brijanja i grebanja preko promena. Tako se virus prenosi na okolnu kožu i promena bude više.
- Pregled partnera, i kada partner nema vidljive promene.
- HPV vakcina, o kojoj pišemo u odeljku pri kraju teksta.
Da li kondilomi prolaze sami i da li su opasni
Ponekad prolaze. Ako se ne leče, kondilomi mogu da se povuku, da ostanu nepromenjeni ili da porastu i da ih bude više. [1] Ne može se unapred znati kako će biti kod određene osobe, pa se o praćenju ili lečenju odlučuje na pregledu.
Kondilomi nisu opasni po život. Tipovi HPV-a koji ih izazivaju nisu oni koji mogu da izazovu rak. Ipak, kondilomi mogu da se šire, da se prenesu na partnera i da ometaju odnose, što su dovoljni razlozi da se pregledaju i, ako treba, leče. Lečenje nije hitno, ali promene bez lečenja mogu da porastu i da se umnože, pa ih je lakše rešiti dok su male.
Više opreza potrebno je kod osoba sa oslabljenim imunitetom. Kod njih su kondilomi uporniji, češće se vraćaju, pa se promene pažljivije prate.
Retko, kada se dugo ne leče ili kada je imunitet oslabljen, kondilomi narastu u velike, tvrde mase. Tada su potrebni uzorak tkiva i lečenje kod specijaliste.
Promene koje liče na kondilome
Mnoge izrasline u genitalnoj regiji nisu kondilomi; u narodu se zovu i lažni kondilomi. Neke su deo normalne građe kože i sluzokože i ne leče se, a neke su druge, najčešće bezazlene promene. U tabeli su one koje se najčešće pomešaju sa kondilomima.
| Promena | Kako izgleda | Šta je |
|---|---|---|
| Biserne papule | Sitna, glatka zrnca boje kože, pravilno poređana u jedan ili više redova oko ivice glavića | Normalna varijanta; u istraživanjima ih ima 8 do 43 % muškaraca; nisu zarazne [4] |
| Vestibularne papile | Meke, tanke resice na ulazu u vaginu | Normalna građa sluzokože; nisu zarazne |
| Fordajsove žlezde | Sitne žućkaste tačkice na stidnim usnama ili koži penisa | Lojne žlezde, normalan nalaz |
| Meki fibromi | Meke izrasline na peteljci, česte u pregibima kože, pa i u preponama | Nisu zarazni; opisani su na stranici uklanjanje papiloma |
| Moluske | Glatke, sjajne kvržice sa malim udubljenjem u sredini | Zarazna virusna infekcija kože koju ne izaziva HPV; opisana je na stranici uklanjanje moluski |
| Seboroične keratoze | Smeđe promene voštane površine, kao zalepljene na kožu | Dobroćudne i nisu zarazne |
Postoje i promene koje nisu bezazlene. Široki kondilomi (condylomata lata) su znak sekundarnog sifilisa, koji se potvrđuje analizom krvi. [1] Zato promenu ne treba procenjivati po slikama sa interneta: razliku pravi lekar, pregledom i dermoskopom.
Kako se postavlja dijagnoza
Dijagnoza se postavlja pregledom. Dermatovenerolog kondilome najčešće prepozna golim okom, a uveličanje dermoskopom pomaže kod sitnih promena. [1] HPV test i tipizacija virusa nisu potrebni, jer rezultat ne menja ni dijagnozu ni lečenje. Ni Papa test ne služi za dokazivanje kondiloma: on otkriva rane promene na grliću materice.
Uzorak tkiva za analizu uzima se retko: kada dijagnoza nije sigurna, kada je promena tamna, tvrda ili srasla sa podlogom, kada krvari ili ima ranicu i kada ne reaguje na lečenje ili se tokom lečenja pogoršava. Kod osoba sa oslabljenim imunitetom lekar se za to odlučuje lakše.
Pošto se kondilomi prenose polnim putem, uz njih se savetuju i analize na druge polno prenosive infekcije.
Kada se javiti lekaru
- kada primetite novu izraslinu na polnim organima, u preponama ili oko anusa;
- kada promena raste, krvari, boli ili menja boju;
- kada vaš partner ima kondilome, i ako vi nemate promene;
- kada ste trudni i primetite izrasline;
- kada se kondilomi vrate posle lečenja.
Kako izgleda pregled
Dermatološki pregled ne zahteva pripremu. Lekar pregleda kožu genitalija, prepona i oko anusa, pita kada ste promene primetili i da li ste ih već lečili, a zatim objašnjava nalaz i mogućnosti. Razgovor i nalaz su poverljivi. Na pregled možete doći i kada niste sigurni da li je promena kondilom: i nalaz da je sve u redu je koristan.
Kako se leče kondilomi
Lečenjem se uklanjaju promene koje se vide, ali ne i sam virus. Kondilomi se uklanjaju kod lekara, radiotalasima, laserom ili tečnim azotom, ili se leče lokalnom terapijom koju pacijent sam nanosi kod kuće, po uputstvu lekara. Nijedna metoda nije pouzdano bolja od ostalih i nijedna ne odgovara svakome, pa se bira prema tome koliko promena ima, kolike su i gde se nalaze. [1]
Kondilomi se posle lečenja mogu vratiti, naročito u prva tri meseca. Zato je kontrola deo lečenja, a nova promena se rešava dok je mala.
Uklanjanje kod lekara rešava vidljive promene u jednom ili u nekoliko dolazaka. Lokalna terapija traje nedeljama i traži strpljenje i redovnu primenu. Nekada se dve mogućnosti kombinuju: veće promene se uklone, a sitne i raširene se leče kod kuće.
Kako izgleda zahvat, koliko traje oporavak i od čega zavisi cena, opisano je na stranici uklanjanje kondiloma.
Kondilomi u trudnoći
U trudnoći kondilomi mogu da rastu i da se umnožavaju. [2] Lokalna terapija koja se nanosi kod kuće tada se ne koristi. Uklanjanje kod lekara je moguće, a o tome da li i kada odlučuje se zajedno sa ginekologom; lečenje se često odloži, jer se promene posle porođaja neretko povuku same.
Carski rez se ne radi samo zbog kondiloma. Razmatra se kada promene zatvaraju porođajni put ili bi porođaj doveo do jakog krvarenja. [1] Tipovi 6 i 11 mogu, retko, da izazovu izrasline u grlu deteta, ali je taj rizik nizak. Trudnica koja primeti izrasline treba da o njima obavesti ginekologa koji vodi trudnoću.
HPV vakcina i partner
Vakcina protiv HPV-a ne deluje na kondilome koji već postoje. [1] Štiti od tipova virusa sa kojima osoba još nije bila u kontaktu, među njima i od tipova 6 i 11. Najviše koristi daje pre početka polnog života, ali se o njoj može razgovarati i kasnije.
U Srbiji se daje devetovalentna vakcina. Prema uputstvu za imunizaciju koje je Institut Batut izdao za 2026. godinu, preporučena je deci i mladima od 9 do 19 godina. Mladi od 19 do 26 godina mogu da je prime zavisno od raspoloživih količina, a osobe između 27. i 45. godine kada specijalista proceni da za nju postoji indikacija. [5] Za decu od 9 do 14 godina predviđene su dve doze u razmaku od šest meseci, a od 15. godine tri doze u toku šest meseci. [5]
Odrasli vakcinu primaju u institutu ili zavodu za javno zdravlje, u studentskoj zdravstvenoj službi ili kod svog izabranog lekara. Prema podacima Instituta Batut, vakcinacija se za navedene uzraste ne naplaćuje. [6] O tome da li je vakcina za vas možete da razgovarate na pregledu kod dermatovenerologa, koji može da postavi i indikaciju za uzrast od 27 do 45 godina.
Sadašnjem partneru treba reći za dijagnozu. Parovi često dele isti HPV, i onda kada promene ima samo jedno od njih, pa pojava kondiloma ne govori ko je koga zarazio. Partneru se može ponuditi pregled i analize na druge infekcije koje se prenose polnim putem; HPV test mu nije potreban. [1]
imate pitanje?
Česta pitanja o kondilomima
Kako da prepoznam kondilome?
Po sitnim izraslinama boje kože u genitalnoj regiji ili oko anusa, koje ranije nisu postojale i najčešće ne bole. Sigurnu razliku od bezazlenih promena pravi lekar pregledom.
Da li kondilomi prolaze sami?
Ponekad da, ali se ne može predvideti kod koga. Mogu i da ostanu isti ili da se umnože, pa je pregled razuman prvi korak.
Koliko posle odnosa se kondilomi pojave?
Posle nekoliko nedelja ili meseci, a nekada i posle više godina; kod muškaraca obično kasnije nego kod žena. Zato se vreme zaraze ne može tačno odrediti.
Da li kondilomi znače da je partner bio neveran?
Ne. Virus može da miruje mesecima i godinama, pa se kondilomi mogu pojaviti i u dugoj vezi.
Mogu li kondilomi da izazovu rak?
Tipovi HPV-a koji izazivaju kondilome nisu oni koji izazivaju rak grlića materice. Redovne ginekološke kontrole ostaju važne, jer se uz njih može nositi i neki drugi tip virusa.
Da li se kondilomi prenose oralnim odnosom?
Mogu, ali retko: virus mnogo češće zahvata genitalnu regiju nego usta.
Mogu li da dobijem kondilome u bazenu ili preko peškira?
To nije uobičajen put zaraze: virus se prenosi bliskim kontaktom kože pri polnom odnosu.
Kom lekaru da se javim?
Dermatovenerologu, za sve spoljašnje promene na polnim organima, u preponama i oko anusa. Unutrašnje promene pregledaju ginekolog, urolog ili proktolog, zavisno od mesta, a promene u ustima stomatolog.
Zakažite pregled
Imedic poliklinika nalazi se u ulici Kneza Miloša 23, II sprat, Beograd, i radi svakog dana od 9 do 21 čas. Kondilome pregledaju i leče specijalisti dermatovenerologije, dr Marina Ćirović i dr Sanja Kekić. Termin se zakazuje telefonom, a ako vam je lakše, i porukom na Viber ili WhatsApp, na broj 064 237 0707. U poruci je dovoljno da napišete da želite pregled kod dermatovenerologa; fotografije promena ne šaljite.
Autor: Dr Miloš Živković
Lekar na specijalističkim studijama iz estetske, plastične i rekonstruktivne hirurgije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu; u praksi primenjuje radiotalasnu hirurgiju i frakcioni CO2 laser.
Ažurirano:
Autor: Dr Marina Ćirović
Specijalista dermatovenerologije; Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu završila je 2015. godine.
Ažurirano:
Stručni izvori
- Centers for Disease Control and Prevention. Sexually Transmitted Infections Treatment Guidelines, 2021 – Anogenital Warts. https://www.cdc.gov/std/treatment-guidelines/anogenital-warts.htm
- Gilson R, Nugent D, Werner RN, Ballesteros J, Ross J. 2019 IUSTI-Europe guideline for the management of anogenital warts. J Eur Acad Dermatol Venereol. 2020;34(8):1644–1653. https://doi.org/10.1111/jdv.16522
- Morgan J, Oakley A. Anogenital warts. DermNet, 2003; revidirano 2021. https://dermnetnz.org/topics/anogenital-warts
- Duffill M. Pearly penile papules. DermNet, 2008. https://dermnetnz.org/topics/pearly-penile-papules
- Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Stručno-metodološko uputstvo za sprovođenje obavezne i preporučene imunizacije stanovništva za 2026. godinu, odeljak 6.2. https://www.batut.org.rs/download/SMU%20za%20sprovodjenje%20imunizacije%202026.pdf
- Batut objavio nove podatke: od početka godine 335 osoba uzrasta 27–45 godina primilo HPV vakcinu. UNA, 6. 5. 2026. (podaci Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“). https://una.rs/zivot/zdravlje/batut-objavio-nove-podatke-od-pocetka-godine-335-osoba-uzrasta-27-45-godina-primilo-hpv-vakcinu
